Spomenik na Makljenu
Status spomenika: Nacionalni spomenik
Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na temelju članka V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 39. stavak 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 26. listopada 2010. godine je donijelo
O D L U K U
I.
Graditeljska cjelina - Spomenik na Makljenu, općina Prozor - Rama, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).
Nacionalni spomenik čini spomenik ranjenicima, sa pristupnim stazama i livadama u okruženju.
Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao dio k.č. 8/9 (stari premjer), k.o. Prozor II, što odgovara k.č. 1578 i 1579 (novi premjer), posjedovni list broj 329, k.o. Gmići, općina Prozor - Rama, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite i rehabilitacije utvrđene Zakonom o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika, uspostavljenog sukladno Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (»Službene novine Federacije BiH« broj 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).
II.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, znanstvene, tehničke, administrativne i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju, restauraciju, rehabilitaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.
Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati financijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa temeljnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.
Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati financijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa temeljnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.
III.
U svrhu trajne zaštite nacionalnog spomenika, na prostoru definiranom u točki I. stavak 3. ove odluke utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:
- Dopušteni su isključivo konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi na rehabilitaciji objekta, radovi koji će osigurati održivu uporabu objekta, uključujući i radove čija je svrha prezentacija nacionalnog spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine;
- Izvršiti geomehanička ispitivanja tla;
- Provesti statičko-konstruktivnu analizu stanja armiranobetonskog skeleta preostalog nakon razaranja objekta, te izradu elaborata statičko-konstruktivne sanacije spomenika sa prijedlogom mjera zaštite objekta;
- Nakon završene analize uraditi projekat rehabilitacije spomenika sa rekonstruiranom izvornom formom;
- Nije dopušteno izvođenje radova koji bi mogli ugroziti nacionalni spomenik, kao ni postavljanje privremenih objekata ili stalnih struktura čija svrha nije isključivo zaštita i prezentacija nacionalnog spomenika;
- Dopušteno je korištenje nacionalnog spomenika u njegovoj izvornoj namjeni i njegova prezentacija u obrazovne i kulturne svrhe koje ne ugrožavaju nacionalni spomenik i prirodno okruženje;
- Izvršiti sanaciju pristupnih staza bez narušavanja njihovog izvornog izgleda i hortikulturno uređenje kompleksa.
- Dopušteni su isključivo konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi na rehabilitaciji objekta, radovi koji će osigurati održivu uporabu objekta, uključujući i radove čija je svrha prezentacija nacionalnog spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine;
- Izvršiti geomehanička ispitivanja tla;
- Provesti statičko-konstruktivnu analizu stanja armiranobetonskog skeleta preostalog nakon razaranja objekta, te izradu elaborata statičko-konstruktivne sanacije spomenika sa prijedlogom mjera zaštite objekta;
- Nakon završene analize uraditi projekat rehabilitacije spomenika sa rekonstruiranom izvornom formom;
- Nije dopušteno izvođenje radova koji bi mogli ugroziti nacionalni spomenik, kao ni postavljanje privremenih objekata ili stalnih struktura čija svrha nije isključivo zaštita i prezentacija nacionalnog spomenika;
- Dopušteno je korištenje nacionalnog spomenika u njegovoj izvornoj namjeni i njegova prezentacija u obrazovne i kulturne svrhe koje ne ugrožavaju nacionalni spomenik i prirodno okruženje;
- Izvršiti sanaciju pristupnih staza bez narušavanja njihovog izvornog izgleda i hortikulturno uređenje kompleksa.
IV.
Stavljaju se izvan snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski spisi u dijelu u kome su oprečni odredbama ove odluke.
V.
Svatko a posebice nadležna tijela Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih postupaka koji mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.
VI.
Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, federalnom ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje, nadležnoj službi zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine, općinskom tijelu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra u svrhu provedbe mjera utvrđenih u točki II.-V. ove odluke i nadležnom općinskom sudu u svrhu upisa u zemljišne knjige.
VII.
Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web-stranici Povjerenstva (http://www.kons.gov.ba).
VIII.
Sukladno članku V. stavak 4. Aneksa 8. Općega okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su konačne.
IX.
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku BiH".
Ovu odluku Povjerenstvo je donijelo u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.
Broj: 02-02.3-71/10-26
26. listopada 2010. godine
Sarajevo
Predsjedateljica Povjerenstva
Amra Hadžimuhamedović
O b r a z l o ž e nj e
I - UVOD
Na temelju članka 2. stavak 1. Zakona o provedbi odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenog sukladno Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, „nacionalni spomenik" je dobro, koje je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika proglasilo nacionalnim spomenikom sukladno članovima V. i VI. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH" br. 33/02), sve dok Povjerenstvo ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za šta ne postoji vremensko ograničenje, te bez obzira na to, da li je za navedeno dobro podnesen zahtjev.
Emir Bičakčić iz Sarajeva podnio je dana 26. 8. 2010. godine prijedlog/peticiju za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom BiH.
Sukladno odredbama Zakona, a na temelju članka V. stavak 4. Aneksa 8. i članka 35. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, Povjerenstvo je pristupilo provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.
Izjava o značaju dobra
Spomenik na Makljenu posvećen je Bici za ranjenike koja se dogodila 1943. godine. Predstavlja vrhunsko skulptorsko djelo u regionalnom ali i internacionalnom kontekstu. Monumentalna skulptura, djelo bosanskohercegovačkog umjetnika Boška Kućanskog stvoreno da svjedoči važan trenutak antifašističke narodnooslobodilačke borbe. Boško Kućanski je jedan od najvećih bosanskohercegovačkih umjetnika XX. stoljeća. Redovni je profesor na Stomatološkom fakultetu i profesor po pozivu na Akademiji likovnih umjetnosti, na Univerzitetu u Sarajevu. Dobitnik je brojnih priznanja iz oblasti likovnih umjetnosti, preko 60, među kojima su Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva (1971. god.), Grand prix na II. Internacionalnom bijenalu male plastike u Budimpešti, Nagrada udruženja njemačkih umjetnika (1987. god.), Grand prix na izložbi ULUBiH-a „Collegium artisticum" (2001. god.). Redovni je član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i Međunarodnog udruženja plastičara pri UNESCO-u. U pogledu stilskog iskaza koji podrazumijeva likovnu formu, koncept spomenika i materijalizaciju utjelovljuje principe moderne ali i suvremene spomeničke arhitekture. Osim skulpture spomenički kompleks podrazumijeva pristupne staze i prirodno okruženje - livade i šumarak.
II - PRETHODNI POSTUPAK
Tijekom vođenja postupka izvršen je uvid u:
- podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući opis, arhitektonski snimak i fotografije;
- podatke o oštećenjima iz 2000. godine;
- uvid u sadašnje stanje dobra;
- izvodi iz katastra i posjedovni list;
- povijesnu, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištene dokumentacije u okviru ove odluke;
- sukladno članku 12. Zakona o implementaciji odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika utemeljenog na temelju Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, za potrebe vođenja postupka proglašenja kulturnog dobra nacionalnim spomenikom BiH:
? dopisom br. 04.1-35.2-10/10-166, od 6. 9. 2010. godine zatražena je dostava dokumentacije i stavovi u vezi sa proglašenjem Graditeljske cjeline - Spomenik Bitke za ranjenike na Makljenu od: Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine (vlasnika dobra), Federalnog ministarstva prostornog uređenja, Zavoda za zaštitu spomenika u sklopu Federalnog ministarstva kulture i sporta;
? dopisom br. 04.1-35.2-10/10-166, od 6. 9. 2010. godine zatražena je dostava izvoda iz katastra i posjedovnog lista za Graditeljsku cjelinu - Spomenik Bitke za ranjenike na Makljenu od Općine Prozor/Rama;
- vlasnik (Historijski muzej BiH / Muzej revolucije BiH) dopisom od dana 21. 9. 2010. godine podržao je proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.
Na temelju uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra utvrđeno je sljedeće:
Ovu odluku Povjerenstvo je donijelo u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.
Broj: 02-02.3-71/10-26
26. listopada 2010. godine
Sarajevo
Predsjedateljica Povjerenstva
Amra Hadžimuhamedović
O b r a z l o ž e nj e
I - UVOD
Na temelju članka 2. stavak 1. Zakona o provedbi odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenog sukladno Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, „nacionalni spomenik" je dobro, koje je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika proglasilo nacionalnim spomenikom sukladno članovima V. i VI. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH" br. 33/02), sve dok Povjerenstvo ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za šta ne postoji vremensko ograničenje, te bez obzira na to, da li je za navedeno dobro podnesen zahtjev.
Emir Bičakčić iz Sarajeva podnio je dana 26. 8. 2010. godine prijedlog/peticiju za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom BiH.
Sukladno odredbama Zakona, a na temelju članka V. stavak 4. Aneksa 8. i članka 35. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, Povjerenstvo je pristupilo provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.
Izjava o značaju dobra
Spomenik na Makljenu posvećen je Bici za ranjenike koja se dogodila 1943. godine. Predstavlja vrhunsko skulptorsko djelo u regionalnom ali i internacionalnom kontekstu. Monumentalna skulptura, djelo bosanskohercegovačkog umjetnika Boška Kućanskog stvoreno da svjedoči važan trenutak antifašističke narodnooslobodilačke borbe. Boško Kućanski je jedan od najvećih bosanskohercegovačkih umjetnika XX. stoljeća. Redovni je profesor na Stomatološkom fakultetu i profesor po pozivu na Akademiji likovnih umjetnosti, na Univerzitetu u Sarajevu. Dobitnik je brojnih priznanja iz oblasti likovnih umjetnosti, preko 60, među kojima su Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva (1971. god.), Grand prix na II. Internacionalnom bijenalu male plastike u Budimpešti, Nagrada udruženja njemačkih umjetnika (1987. god.), Grand prix na izložbi ULUBiH-a „Collegium artisticum" (2001. god.). Redovni je član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i Međunarodnog udruženja plastičara pri UNESCO-u. U pogledu stilskog iskaza koji podrazumijeva likovnu formu, koncept spomenika i materijalizaciju utjelovljuje principe moderne ali i suvremene spomeničke arhitekture. Osim skulpture spomenički kompleks podrazumijeva pristupne staze i prirodno okruženje - livade i šumarak.
II - PRETHODNI POSTUPAK
Tijekom vođenja postupka izvršen je uvid u:
- podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući opis, arhitektonski snimak i fotografije;
- podatke o oštećenjima iz 2000. godine;
- uvid u sadašnje stanje dobra;
- izvodi iz katastra i posjedovni list;
- povijesnu, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištene dokumentacije u okviru ove odluke;
- sukladno članku 12. Zakona o implementaciji odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika utemeljenog na temelju Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, za potrebe vođenja postupka proglašenja kulturnog dobra nacionalnim spomenikom BiH:
? dopisom br. 04.1-35.2-10/10-166, od 6. 9. 2010. godine zatražena je dostava dokumentacije i stavovi u vezi sa proglašenjem Graditeljske cjeline - Spomenik Bitke za ranjenike na Makljenu od: Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine (vlasnika dobra), Federalnog ministarstva prostornog uređenja, Zavoda za zaštitu spomenika u sklopu Federalnog ministarstva kulture i sporta;
? dopisom br. 04.1-35.2-10/10-166, od 6. 9. 2010. godine zatražena je dostava izvoda iz katastra i posjedovnog lista za Graditeljsku cjelinu - Spomenik Bitke za ranjenike na Makljenu od Općine Prozor/Rama;
- vlasnik (Historijski muzej BiH / Muzej revolucije BiH) dopisom od dana 21. 9. 2010. godine podržao je proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.
Na temelju uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra utvrđeno je sljedeće:
1. Podaci o dobru
Lokacija
Graditeljska cjelina se nalazi uz cestu Prozor - Gornji Vakuf, na vrhu planine Makljen (1.123 m/m). Od grada Prozora je udaljen 6,5 km vazdušne linije. Spomeniku se pristupa sa sjeverozapada, kamenim stazama i stepenicama.
Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao dio k.č. 8/9 (stari premjer), upisan u posjedovni list broj 329, k.o. Prozor II, općina Prozor - Rama, što odgovara k.č. 1578 i k.č. 1579 (novi premjer), k.o. Gmići, općina Prozor - Rama Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Povijesni podaci
Spomenik na Makljenu je spomen-obilježje, antifašističkoj narodnooslobodilačkoj borbi Drugog svjetskog rata (1941.-1945. godina). Prostor na kojem je spomenik podignut, planina Makljen, značajan je zbog borbi vođenih u veljači 1943., u periodu kada je Vrhovni štab narodnooslobodilačkog pokreta (kasnije Jugoslavenska narodna armija) naredio sprečavanje prodora njemačkih vojnika iz Bugojna prema centralnoj bolnici sa ranjenicima. Bitka za ranjenike, kako je poznata u povijesti, jeste jedna od najslavnijih u kontekstu Četvrte ofenzive.
Spomenik je izveden prema dizajnu (skicama i konceptu) umjetnika Boška Kućanskog (Krbavica, Lika, 29. 5. 1931. godine)(1), a za javnost otvoren 12. studenog 1978. godine. Za izvedbeni projekat spomenika odgovorni su prof. Greta Ferušić dipl. ing. arh. i prof. Svetozar Bogunović dip. ing. građ., a za projekat izvedbe pristupnih staza i platoa Dušan Marušić, dipl. ing. građ. Izgrađen je na već ranije registriranom teritoriju.
Spomenik sa pristupnim stazama je prije 1992. godine od strane Muzeja revolucije u Sarajevu (danas Historijski muzej BiH) predat na staranje općini Prozor. Kao razlog za takvu odluku vodstvo Muzeja navodi uskraćivanje sredstava za održavanje spomenika od strane tadašnjeg Fonda za kulturu(2).
Spomenik je uništen eksplozivom u noći 12/13. studenog 2000. godine pod do danas nerazjašnjenim okolnostima(3).
2. Opis dobra
Pristupne staze i plato
Autor je predvidio da se pješačka staza širine 2,50 m koja vodi blagim usponom od puta u dolini do platoa na kom je smještena skulptura poploča pravougaonim pločama. Popločanje staza je u materijalizaciji kombinacija betonskih i kamenih ploča, amorfnih oblika poslaganih u formi mreže. Staza je izvedena na podlozi od pijeska (5-8 cm) i tucanika (20 cm).(4)
Spomenik
Tradicionalna mitologija i historija često su polazište kreacije Boška Kućanskog pa tako i u primjeru spomenika na Makljenu. Skulptura spomeničkog kompleksa na Makljenu je amorfna sintetička forma - vještački kamen bijele boje dimenzija 12,40 x 16 x 11,20 m - čiji je nastanak inspirisan narodnooslobodilačkom borbom i humanim ciljevima Bitke za ranjenike. U pogledu dinamike i izvora oblikovanja, skulpture Boška Kućanskog baštine tradiciju vorticizama(5). Makljen je skulptura 'sklopljena' od više formi koje tvore jedinstven, pokrenut i energiziran, skulptorski organizam. Činjenica da je to spomenik događaju ('Bitka za ranjenike') jeste tek jedan konotativni sloj, budući da i ukoliko se ona apstrahuje, skulptura i dalje iskazuje punu egzistenciju umjetničkog djela.(6)
Prijedlog za spomenik nazvan Pesnica(7) izrađen je 1961. godine u terakoti. U konačnom izgledu spomenika, osim skraćenja donje zone objekta, nije bilo znatnih odstupanja u odnosu na predložak. U procesu dizajniranja spomenika umjetnik je izuzetnu pažnju posvetio prilagodbi i inkorporaciji ambijentu (terenu) predviđenom za gradnju spomenika. Ovakav postupak je odraz tendencija suvremene spomeničke arhitekture. Skulptura potpuno komplementira zahvaćeni prostor. To znači da ne postoji drugo mjesto gdje bi ona mogla stajati.(8)
Konstruktivni sistem spomenika osmišljen je tako da glavni nosivi sistem predstavljaju unutarnji armirnobetonski okviri (skelet od stubova i greda sa međuspratnom armiranobetonskom pločom). U sredini objekta postavljena su dva ukrštena betonska platna za prijem horizontalnih sila uslijed vjetra i seizmičkih uticaja. Na armaturnobetonske okvire vezuje se plašt objekta koji se sastoji od dva sloja - unutrašnji, armiranobetonski sloj minimalne debljine 12 cm i vanjski, bez armature debljine 8 cm. Armatura je u vanjskom sloju plašta izbjegnuta jer je na njemu naknadnim zahvatima postignuta sekundarna plastika(9).
Prije razaranja unutrašnjost spomenika je bila razdijeljena u dva nivoa/kata sa ulazom na zapadnoj strani.
3. Dosadašnja zakonska zaštita
Prema evidenciji Zavodu za zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa BiH dobro je bilo evidentirano i zaštićeno pod nazivom: „Vilića guvno" na planini Makljen(10). Odlukom o registraciji 1950. godine spomen-područje Vilića guvno, gdje je 1978. godine podignut Spomenik Bitki za ranjenike na Makljenu, zaštićeno je kao memorijalni spomenik iz perioda socijalističke revolucije na površini od 600.000 m².
4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi
Nema podataka o vršenju istraživačkih i konzervatorsko-restauratorskih radova na spomeničkom ansamblu u periodu od njegove izgradnje do danas.
5. Sadašnje stanje dobra
Usljed razaranja objekata eksplozivom potpuno je izgubljena plašt koji je ujedno i skulptorska forma spomenika, a preostala je samo konstrukcija od armiranobetonskih greda. Spomenik na Makljenu se može smatrati potpuno uništenim s obzirom na to da je za sredstvo razaranja korišten eksploziv, te su preostali elementi zbog negativnih učinaka detonacije neupotrebljivi.
Staze i platoi su usljed neodržavanja također znatno ugroženi.
6. Specifični rizici
- Neodržavanje;
- Nepovoljno dejstvo atmosferilija.
III - ZAKLJUČAK
Primjenjujući Kriterije za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom („Službeni glasnik BiH" br. 33/02 i 15/03), Povjerenstvo je donijelo odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:
A. Vremensko određenje
B. Povijesna vrijednost (veza građevine, cjeline ili područja sa povijesnom osobom ili značajnim događajem u povijesti)
F. Ambijentalna vrijednost
i. Odnos oblika prema ostalim dijelovima cjeline
iii. Objekat ili skupina objekata je dio cjeline ili područja
G. Izvornost
i. Oblik i dizajn
ii. Materijal i sadržaj
iii. Namjena i uporaba
v. Položaj i smještaj u prostoru
Sastavni dio ove odluke su:
- Imovinsko-pravna dokumentacija:
? Izvadak - prijepis posjedovnog lista broj 329 za katastarsku česticu broj 8/9, (stari premjer) k.o. Prozor II, općina Prozor - Rama; izdan dana 27. 8. 2010. godine;
? Podaci o parceli broj 1578 (novi premjer), k.o. Gmići, općina Prozor - Rama; izdani dana 27. 8. 2010. godine;
? Dopis Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine od 21. 9. 2010. godine;
- Dokumentacija o prethodnoj zaštiti dobra:
? Dopis Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta, br. 07-40-4-3666-1/10 od 8. 9. 2010. godine;
- Fotodokumentacija:
? Fotografije postojećeg stanja Graditeljska cjelina - Spomenik ranjenicima na Makljenu, općina Prozor snimljene su 27. kolovoza 2010. godine, fotografirala Aida Bucalović, povijesničarka umjetnosti (digitalni fotoaparat Canon - EOS - 450D);
- Ostala dokumentacija:
? Statički proračun sa planovima konstrukcija; Armaturni nacrti (Institut za arhitekturu i urbanizam Arhitektonsko-urbanističkog fakulteta, Sarajevo, lipanj 1977., prof. Greta Ferušić, dipl. ing. arh. i prof. Svetozar Bogunović, dipl. ing. građ.);
? Predmjer i predračun radova za izgradnju spomenika na Makljenu (Institut za arhitekturu i urbanizam Arhitektonsko-urbanističkog fakulteta, Sarajevo, lipanj 1977, doc. Đorđe Mesarević dip. ing. arh.);
? Izvedbeni projekta - spomen obilježje na Makljenu; I staze i platoi; II elektrika i ozvučenje (Institut za arhitekturu i urbanizam Arhitektonsko-urbanističkog fakulteta, Sarajevo, lipanj 1977, Marušić Dušan, dipl. ing. građ. i Rešidbegović Nedžad, dipl. ing. el.).
Korištena literatura
1962. Služba za zaštitu, "Zaštićeni spomenici Narodnooslobodilačkog rata," Naše starine: Godišnjak Zavoda za zaštitu spomenika kulture N. R. Bosne i Hercegovine, VIII (1962): 244-245.
1979. Jokić, Gojko. Neretva - Makljen. Beograd: BIGZ, 1979.
1987. Likovna enciklopedija Jugoslavije, 2 K-Rem. Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod „Miroslav Krleža", 1987.
1991. Grupa autora. Boško Kućanski. Ljubljana: Mladinska knjiga, 1991.
2000. "Uništen spomenik partizanima". Oslobođenje, 14. 11. 2000.
2008. Hadžimuhamedović, Fehim. Tekst o slici, Umjetnost kao kultura u nastajanju. Sarajevo - Zagreb: Naklada ZORO, 2008.
________________________________________
(1) Završio je stomatološki fakultet u Beogradu (1958. god.) i Medicinski fakultet u Sarajevu (1972. god.). Studirao je Historiju umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu. U okviru njegovog likovnog djelovanja studijski je boravio u Italiji, Francuskoj, Mađarskoj, Španiji, SAD i Kanadi. Izlaže od 1947. godine. Izvorište njegovih skulptura često je totemska i folklorna tradicija, a za materijalizaciju najčešće koristi kamen, drvo i ribarsko uže. Među najznačajnijim djelima Boška Kućanskog su Ilinden, 1974.; Skadar na Bojani, 1972; Mala zadužbina, 1980.; Bedemi, 1982.; Njegova djela se kreću u rasponu od monumentalnih arhitektonskih spomenika do sitne plastike u terakoti. Usp. Likovna enciklopedija Jugoslavije, 2 K-Rem. (Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod „Miroslav Krleža", 1987.), 152.; Vidi: Fehim Hadžimuhamedović, Tekst o slici, Umjetnost kao kultura u nastajanju. (Sarajevo - Zagreb: Naklada ZORO, 2008.), 146.
(2) Dopis od strane Historijskog muzeja BiH (Muzej revolucije BiH) od dana 21. 9. 2010. godine.
(3) Anonimus, „Uništen spomenik partizanima", Oslobođenje, 14. studenog 2000.
(4) Izvedbeni projekat - spomen-obilježje na Makljenu; I staze i platoi; II elektrika i ozvučenje (Institut za arhitekturu i urbanizam Arhitektonsko-urbanističkog fakulteta, Sarajevo, lipanj 1977., Dušan Marušić, dipl. ing. građ. i Nedžad Rešidbegović, dipl. ing. el.), 7-8.
(5) Umjetnički avangardni pokret nastao u Engleskoj prije početka Prvog svjetskog rata, temeljen na futurističkim i kubističkim načelima.
(6) Fehim Hadžimuhamedović, Tekst o slici, Umjetnost kao kultura u nastajanju, 104-107.
(7) Pesnica tj. Titova pesnica kako je u spomenik u javnosti često nazivan.
(8) Hadžimuhamedović, Tekst o slici, Umjetnost kao kultura u nastajanju, 104-107.
(9) Statički proračun sa planovima konstrukcija; Armaturni nacrti (Institut za arhitekturu i urbanizam Arhitektonsko-urbanističkog fakulteta, Sarajevo, juni 1977., prof. Greta Ferušić, dipl. ing. arh. i prof. Svetozar Bogunović, dip. ing. građ.)
(10) Lokacija: NOO Prozor. NOS Mostar, K.O. Laisunj-Prozor, pod nazivom Palska šuma vlasništvo ONI Šumska uprava Prozor, k. č. broj: 1/134, upisana u posjedovni list broj: 114. Služba za zaštitu, „Zaštićeni spomenici Narodnooslobodilačkog rata", Naše starine, Godišnjak zavoda za zaštitu spomenika kulture N. R. Bosne i Hercegovine, VIII, Sarajevo, 1962: 244-245.
Rama u fotografijama
powered by 