Estetika križa

Ponajprije potrebno je kazati daje Ramski križ pokušaj izlaska iz tradicionalnih okvira. Umjetnička djela su nam služila kao uporabni predmeti u sakralnim prostorima. Limitirajući čimbenik bila je koncepcija sakralnog prostora, iako s ponosom možemo reći da naše crkve u Bosni i Hercegovini imaju niz primjera dobrih odgovora suvremene umjetnosti na zadatu temu.
Ovdje se zapravo radi o proširivanju teme. Umjetnička djela izlaze kako iz konvencionalnog okvira crkve, tako i iz konvencionalnih tema. Nove društvene prilike i neprilike rata otvorile su i desetljećima stare tabu teme, kao što je kod nas u Rami bilo zabranjeno javno i spomenuti tragediju koja se dogodila ramskim Hrvatima i Muslimanima 8: 10. listopada 1942. kada je doslovice na kućnom pragu pobijeno oko 1000 nenaoružanih civila.
Kako ovu potiskivanu energiju i desetljeća frustracija kanalizirati u trenutak susreta s Nebom? Kako sačuvati uspomenu na svoje mučenike, a pri tom odati poštovanje svakom čovjeku, mučeniku, uprisutniti svu ljudsku patnju... Kako i s kojim pravom križu, univerzalnom simbolu ljubavi i spasenja, dati partikularno ime...
Projekt Ramski križ započet 1990. napredovao je postupno uz ova mučna pitanja dok nije 1996. postavljen kao odljev u bronci 4m visok, 2 tone težak; rad akademskog kipara Mile Blaževića, odljeven u Ljevaonici umjetnina Ujević, Zagreb. Svi koji su u realizaciji ovoga projekta sudjelovali, svakim danom su sretniji, što naboj iz 1990., kada je osnovan Odbor za izgradnju spomenika ramskim žrtvama, nije prepušten slučajnosti, odnosno neukusu.
Ramski križ zaustavlja čovjeka s pozivom da se upusti u komunikaciju s Nebom kada se prisjeća svojih žrtava. Dovoljno monumentalan, a prostorom i ambijentom neagresivan, Ramski križ nema poruku za mase; on poziva na osoban stav, ohrabruje na odluku. Ramski križ je na dvije strane ispričano Evanđelje. Postament križu jest stilizirani stećak, na kojem s obje strane igra kolo radosti, života.
Prednja strana: Raspeti Isus je Krist. To potvrđuje arkanđeo Mihael, to potvrđuje polaganje u grob, to potvrđuju apostoli koji, iako uronjeni u duboku broncu ljudskosti, bivaju nekom čudnom silom gurnuti u međusobnu komunikaciju i kao da tu ne završava njihova potreba priopćavanja. Druga strana: Isus je posljednji sudac. Dominirajuća gesta kažiprsta naglašava novu vertikalu, po kojoj su definitivno nebo i zemlja prostori iste pravednosti i ljubavi. U knjizi života na Isusovu koljenu čovjek poželi vidjeti sve nedužne žrtve. Uokolo su kršćanski simboli evanđelista: Matej anđeo, Luka vol, Marko lav i Ivan orao.
Ramski križ je već posve prepoznatljiv. Može se reći da je on dar hrvatskog ramskog puka i niza donatora prijatelja duhovnoj i estetskoj sceni Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Godine 1994. bile su dvije zapažene izložbe Ramskoga križa, manjih odljeva, terakote i gvaševa u Muzeju Mimara u Zagrebu i Galeriji Gospe od Zdravlja u Splitu. Prigodom Papina posjeta Sarajevu darovan je pozlaćeni odljev Ramskoga križa Papi kao dar hrvatskoga puka u Bosni i Hercegovini.
Citirajući misao Jose Ortega Y Gasseta iz njegove "Dehumanizacije umjetnosti", samo bih naznačio pitanje prihvaćenosti Ramskoga križa i sličnih modernih umjetničkih djela od strane našega puka, koga smo godinama prepuštali jednoj drugačijoj estetici. "Kad netko ne voli koje umjetničko djelo, ali ga razumije, on se osjeća nadmoćno; i nema mjesta indignaciji. Ali kad se to nevoljenje javlja iz nemogućnosti da se razumije, čovjek ima neodređeno čuvstvo daje ponižen, i taj jetki osjećaj manje vrijednosti mora naći protutežu u ogorčenu isticanju svojih prava..."
Estetika mase, bez potrebe napora u komunikaciji s umjetničkim djelom, jer je ono preslik realnosti, prisutna je i dalje u našem puku pred koga je stavljen i ovaj križ u modernoj maniri stiliziranih likova i odnosa. Ipak nema indignacije. Postoji ispitivanje i iskren napor prihvaćanja. Postoji još jedan moment koji obogaćuje susret čovjeka s Ramskim križem: strpljenje i mistika. On je zahvala Bogu što smo Njegovom milošću bili jači od svojih stradanja. Vrijedi izložiti se njegovoj estetskoj i navjestiteljskoj radijaciji!
 
fra Mijo Džolan