Objavljeno: Ramski list. Glasilo Ramske zajednice Zagreb, br. 4(2008)
Razgovarao: Matej Škarica
Dr. Jozo Ivančević rođen je u selu Družinovići, u Rami.Gimnaziju je završio u Prozoru, a studij medicine u Tuzli. U Domu zdravlja Rama počeo je raditi još prije rata. Početkom rata osnovao je Ratnu bolnicu u Rami/Rumbocima, te osam godina bio ravnatelj Doma zdravlja. Specijalizaciju iz oftalmologije završio je nakon rata u Splitu i Zagrebu. Oženjen je, ima sina i kćer. U Prozoru ima i privatnu ordinaciju gdje radi kao okulist. Živi u obiteljskoj kući u Prozoru sa svojom obitelji i roditeljima, koji su svoj radni vijek proveli u Njemačkoj i ulagali u njegovo obrazovanje i situiranje.
Otkad ste u politici i što Vas je ponukalo da se u njoj okušate?
U politiku sam ušao odmah početkom devedesetih godina, točnije od osnutka HDZ-a. Dugi niz godina bio sam član županijskog odbora stranke, te isto tako sudjelovao kao vijećnik u općinskom vijeću naše općine. Kada je postalo očito kako HDZ diskriminira ona početna načela stranke, diskriminira mnoge ljude, uključio sam se u osnivanje nove stranke, HDZ1990, u čijem sam predsjedništvu. Na općim izborima 2006. godine ušao sam u Parlament Federacije BiH iz kojeg se povlačim nakon izbora za načelnika općine Prozor-Rama.
Politika je plemenita profesija, ako se radi čestito i na dobrobit građana. Kao čovjek iz naroda želim raditi na stvaranju bolje, zdravije i pravednije životne sredine za sve građane ove općine.
Bili ste ravnatelj Doma zdravlja Prozor, sa stanovišta višegodišnjeg liječničkog iskustva koji su danas najnužniji koraci po pitanju poboljšanja zdravstva u Rami?
Ponosan sam na sve što me veže za Dom Zdravlja Prozor-Rama. Zasigurno kao načelnik općine uvijek ću pratiti rad Doma zdravlja, te pratiti i pomagati njihove potrebe. Glavni problem našeg Doma zdravlja jest nedostatak kadra. Na sličan način su pogođene i druge manje sredine. Za našu općinu prioritet je stvaranje novih liječničkih kadrova, slanje mlađih ljudi na specijalizacije i dodatna usavršavanja određenih grana medicine. Treba također poboljšati rad sektorskih ambulanti na terenu, kako bi se ljudima mogla pružiti kvalitetna zdravstvena njega. Ja kao načelnik općine, počeo sam već raditi na dovođenju specijalista iz drugih mjesta i bolnica, kako bi se našim ljudima omogućilo što bolja i lakša zdravstvena njega.
Otac ste i obiteljski čovjek, gdje realno vidite budućnost svoje djece ali i svih mladih Rame te što učiniti da se zaustavi iseljavanje odnosno porazna ekonomska migracija prema bližem inozemstvu?
Nekada sam smatrao da je Rama idealno odredište za sve nas. Danas, iako sam načelnik općine, nisam više tako siguran. Nisam siguran koliko trenutno možemo kroz kapacitete općine pružiti mladima da ostvare sebe i svoje mladenačke snove. To je bolna činjenica koju svi mi jako dobro uviđamo. Svi smo suodgovorni za ovakvu situaciju. Jedan od glavnih razloga zašto sam se kandidirao za načelnika općine jest i ova žalosna situacija. Želja mi je da kroz ekonomske i gospodarske aktivnosti pokušamo zaustaviti ovaj negativni trend iseljavanja ramske mladeži i mladih obitelji.
Vjerujete li da je za Vašeg mandata uopće moguće pokrenuti neke korjenitije promjene u ekonomskom stanju Rame?
Mislim da možemo uraditi više nego što je dosad urađeno. Stanje je jako teško. Što prije uvidimo i prihvatimo činjenično stanje lakše ćemo i bolje krenuti u promjene koje su za našu općinu neophodne. Vjerujem u promjene, vjerujem u budućnost ovoga kraja. Nećemo se zanositi nekim revolucionarnim i velikim promjenama, al svakako imamo pravo biti optimistični. Naši radnici su svugdje po Hrvatskoj i svijetu cijenjeni kao radini i čestiti radnici, oni su kao takvi naša najveća vrijednost. Za takve ljude, za naše mlade moramo pod hitno izraditi plan razvoja općine, pokušati dovesti investitore koji će u instituciji općini naći pouzdanog partnera i sigurnost za svoja ulaganja. To je dugotrajan posao, nema brzih rješenja, ali ponavljam da sam optimist u pogledu sutrašnjice Rame.
Kako izvući ramski kraj iz dugotrajnog mračnog i besperspektivnog stanja u koje je zapao poslije Domovinskog rata?
U predizbornoj kampanji većinu svojih aktivnosti usmjerili smo na ukazivanje na značaj ekonomiskog oporavka. Ali, obilazeći naselja nešeopćine, kroz razgovore sa ljudima, shvatio sam da je potrebno raditi i na pomirenju ljudi, na stvaranju pozitivnog ozračja koje je preduvjet i za ostale razvojne procese. Dalje se nastavlja ekonomskim razvitkom. Ako narod nema posla, nema ni zadovoljstva na licima. Sve postaje mučno i teško. Da bi ramski čovjek imao svoje dostojanstvo on mora imati posao, ne smije strepiti hoće li mu djeca sutra morat otići u „bijeli svijet". Moja je želja da kroz realnu ekonomiju i gospodarstvo kako malih obiteljskih gospodarstava tako i dovođenjem investitora, te kroz poljoprivredu i turizam pokušamo omogućiti ramskom čovjeku mogućnost da živi i radi u svome rodnom mjestu.
Zašto Rama još nema odgovarajuće turističke i kulturne ponude? Područje je osim prirodnim izvorima također bogato i određenom povijesnom baštinom. Hoće li se u tom pogledu što uraditi u narednim godinama? Naveo bih primjer prozorske kule kao potencijalne turističke točke i određene zanimljivosti na samom ulazu u grad.
I sam se to mnogo puta pitao. Danas mi je to donekle jasno. Naša općina nema ni prostornog plana, pa onda nije ni čudo zašto nemamo ni turističke i kulturne ponude. Sve više dobivamo dojam da se dosada i nije pokušalo to urediti i raditi na tome. Ja i moji suradnici smo zainteresirani i svakim danom uviđamo tu potrebu jer je to ujedno i gospodarska prilika. Našoj općini je potrebna jedna kvalitetna turistička i kulturna ponuda, tim više što imamo sve uvijete za to. Sa velikim zanimanjem pratimo rad građanske inicijative za turističku i ekološku kotu ramskog jezera. Stupili smo u kontakt i već planiramo radni sastanak.
Nije samo prozorska kula zanimljiva, Rama je puna prirodnih destinacija i kulturnih objekata. Za takve objekte i destinacije potrebno je vidjeti i sa višim institucijama države mogućnosti za uvrštavanjem na popis kulturnih i prirodnih bogatstva Bosne i Hercegovine. Naša općina dosad ima dva takva kulturna spomenika, a to su kompleks Franjevačkog samostana i crkve na Šćitu zajedno sa Etnografskim muzejom, te džamija u Lizopercima. Ovoj općini su potrebni takvi objekti i mi ćemo zasigurno raditi na tome.
Obilati prirodni resursi među kojima je najznačajniji veliki vodeni te energetski potencijal zaštitni su znak Ramskog kraja. Zašto još ništa nije učinjeno da se dodatno iskoristi ta energetska moć kroz podupiranje primjerice gradnje malih (mini) hidro elektrana na pritocima Rame?
Naša općina je izdala odobrenja za šest mini elektrana. Problem su investitori, te njihove ekonomske mogućnosti. Što se tiče općine ona je svoje uradila. Takvi projekti imaju svoju ekonomsku isplativost. U drugim općinama ti investitori pomažu općinu, a ne općine njih. Ondje gdje ova općina može pomoći investitorima ona će pomoći.
Europa se sve više okreće proizvodnji zdrave hrane. Rama ima prirodne predodređenosti za razvoj takve proizvodnje. Što učiniti kako bi potaknuli ljude na proizvodnju prirodne hrane te plasiranje vlastitih domaćih proizvoda na vanjska tržišta?
Rama ima zdrava područja jer nema velike industrije, te je kao takva jako pogodna za proizvodnju zdrave hrane. To je bilo jedan od ciljeva u našoj kampanji. Naši ljudi su već počeli sa stvaranjem manjih plantažnih nasada jagoda i borovnice. Mi pokušavamo na višoj razini naći sredstva za poticaje takvim proizvođačima kako bi se što više proširili.
Upravo ovih dana šaljemo dopise mogućim otkupljivačima, kao što je Konzum, da predstavimo mogućnost općine i da zajednički osmislimo proizvodnju proizvoda koji su njima interesantni. Ako u tome uspijemo, biti će to pravi putokaz poljoprivrednim proizvođačima o tome koji proizvodi i po kojim cijenama mogu ići na tržište. Time bismo značajno pomogli ljudima da ne ulažu u rizične vrste proizvoda.
Treba li Rami zaštićeni park prirode i što se može učiniti na području ekologije te zaštite sve ugroženijeg biljnog i životinjskog svijeta?
Upravo je u izradi prostorni plana županije i općine. Kroz izradu tih dokumenata potrebno je vidjeti mogućnosti za takvo nešto. Jedno od bolje organiziranih društava u našoj općini jest lovačko društvo Vepar, te ribolovno sportsko društvo Rama, preko kojih želimo djelovati na očuvanju biljnog i životinjskog svijeta. Planiramo i od drugih subjekata, kako državnih institucija svih razina tako i od većih poslovnih sistema tražiti sudjelovanje u rješavanju ekoloških potreba naše općine. Tu mislimo i na rješavanje kanalizacijskog sustava po obodu Ramskog jezera, ali i na druge slične infrastrukturne projekte.
Što mislite o radu Ramske zajednice Zagreb?
Mi podržavamo svaki pozitivan rad. Ramska zajednica Zagreb osnovana je s ciljem da okuplja iseljenu Ramu. Ona to i čini, te smo zbog toga svi sretni i ponosni na njezino postojanje. Upoznati smo, također, sa pomaganjem Ramske zajednice te njezinih članova u izgradnji i uređenju dijelova Franjevačkog samostana na Šćitu, što je zasigurno uljepšalo i obogatilo kultunu ponudu naše općine. Kao načelnik općine, ujedno se zahvaljujem Ramskoj zajednici Zagreb što je počela sa stipendiranjem naših studenata, čiji roditelji nisu novčano u mogućnosti pratiti mogućnosti i intelektualni razvoj svoje djece.
Isto tako, naša općina je zainteresirana za suradnju i ostvarivanje još boljih uzajamnih odnosa. Zamolio bih sve poduzetnike i biznismene napose iz Rame da dođu i pomognu ovoj općini.
